Porođajna trauma (PTSD-FC)

“Bitno je da je beba živa I zdrava” ali da li je zaista samo to bitno? Porođaj se generalno doživljava kao radostan događaj i često se predstavlja kao pozitivno iskustvo, što nije uvek slučaj. Mit o predivnom iskustvu porođaja vrlo črsto ograničava žene da potraže pomoć. Vrlo često zanemarimo  kako je ta beba došla na svet I iskustvo majke pa zato danas pišem o porođajnoj traumi.  Termin  Porođajna trauma je širok spektar koji obuhvata neočekivane I iznenadne događaje koji se vezuju za porođaj I za period nakon njega.  

Primeri traumatičnih događaja koji mogu izazvati postnatalni PTSD uključuju: 

  • Porođaj u kojima je majka doživela značajan gubitak krvi  
  • Hitni carski rez, nakon što naglo opadne otkucaj srca bebe  
  • Ekstremna ili intenzivna bol  
  • Mrtvorođeno dete 
  • Eskalirane medicinske intervencije radi spašavanja bebe ili majke  
  • Beba rođena s invaliditetom kao posledicom traumatičnog porođaja  
  • Neočekivan, ili rani, porođaj bebe  
  • Beba smeštena u odeljenje za negu novorođenčadi ili neonatalnu intenzivnu negu. 

Presečne studije sugerišu da faktori poput hitnog porođaja, prethodne traume i poteškoća tokom porođaja povećavaju rizik od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) kod majki i mogu ometati vezu između majke i deteta (Ertan et al., 2021). 

Istraživanje koje je sprovedeno sa 600 porodilja u SADu pokazuje da su simptomi PTSD-a (npr. izbegavanje, uznemirenostl, depresivnost, nesanica)  u vezi sa faktorima kao što su starost majke, broj prethodne dece, migrantski status, trudnoća povezana sa bolešću, podrška dostupna majkama tokom porođaja, trajanje porođaja, povrede i komplikacije tokom porođaja (npr. epiziotomija), metoda porođaja (vaginalni pristupi, carski rez) i težina i veličina glave bebe. Rizik od PTSD-a bio je povećan kod migranata i majki koje su prvi put rađale. Starije majke i one koje su imale pomoć tokom porođaja su imale manji rizik od PTSD. Prisustvo partnera  tokom porođaja utiče na smanjenbje rizika od ove vrste traumatskog iskustva. 

Uverenja i osećanja koja mogu da proizilaze iz ovakvog iskustva: 

  • Osećaj da ne možete verovati nikome. 
  • Osećaj da nigde nije bezbedno .
  • Osećaj da niko ne razume .
  • Okrivljavanje sebe za ono što se desilo .
  • Preplavljujući osećaji besa, tuge, krivice ili srama. 

Kako da se nosite sa porođajnom traumom: 

  • Nipošto ne dopustite da bilo ko (ili vi sami) obezvredi vašu traumu govoreći vam da je moglo biti gore ili da biste trebali biti zahvalni na bilo kojem pozitivnom aspektu toga. 
  • Tražite podršku od drugih majki, prijatelja ili porodice tokom  postporođajnog perioda. 
  • Zapišite vašu priču. 
  • Pokušajte da razumete da tu nema mesta krivici. Krivica je često iskustvo među preživelima traume porođaja. 

Vremenom I prihvatanjem će se dogoditi nešto što se zove “postraumatski rast”. To ne znači da uznemirujuće posledice traume potpuno prestale ili da doživljavate traumu kao nešto pozitivno, već da vas trauma potresa do srži na način koji vas tera da ponovno razmotrite svoj život i napravite pozitivne promene.  

#psihoterapija #mentalnozdravlje #PTSD #porodica #brak #roditeljstvo #porodjaj #onlineterapija

Ovaj tekst nije zamena za psihoterapiju. Ukoliko vam je potrebna pomoć obratite se stručnom licu. Ukoliko ste zainteresovani za individualnu online terapiju obratite se na email al.radevic@gmail.com ili na WhatsApp +16198748184.

IG: https://www.instagram.com/psihoterapija.aleks_radevic/

Art: Caitlin Connolly

Literatura:

Postpartum Support International (PSI) (2019). Retrieved from https://www.postpartum.net 

White, T., Matthey, S., Boyd, K., & Barnett, B. (2006). Postnatal depression and post-traumatic stress after childbirth: Prevalence, course and co-occurrence. Journal of Reproductive and Infant Psychology, 24(02), 107-120. doi: 10.1080/02646830600643874 

Leinweber, J., Fontein-Kuipers, Y., Thomson, G., Karlsdottir, S.I., Nilsson, C., Ekstrom-Bergstrom, A., Olza, I., Hadjigeorgiou, E., & Stramrood, C. (2022). Developing a woman-centered, inclusive definition of traumatic childbirth experiences: A discussion paper. Birth, 49(4), 687-696 

Leave a comment